Davor Polutnik

„Dobri dupin“
„Lesa“
"Poruka u boci"
„Dobri dupin“
Slika od kamena, drveta i ostalih prirodnih materijala. Poznato je da u vodama Cresa i Lošinja obitava zajednica dobrih dupina. Ti dupini danas su jedna od najbolje istraženih skupina u cijelom Mediteranu. 
Slika „Dobri dupin“ podsjetnik je gostima i stanovnicima Cresa i Lošinja na potrebu očuvanja zajednice dupina, na njihovu posebnost, a ujedno je i uspomena ma otok na kojem se obilježava Dan dupina. Također, može poslužiti i u edukativne svrhe jer će kod mnogih pobuditi želju za daljnjim upoznavanjem i otkrivanjem svijeta dupina i otoka Lošinja.
 
„Lesa“
Slika od kamena, drveta, konopa. Drvena lesa – drvena rešetkasta vrata u kamenom suhozidu. Izrada lesa strogo je muški posao. Za izradu kvalitetne lese, koja će potrajati desetljećima, potrebno je znati odabrati pravu smreku. Znanja u tome kako napraviti dobru i čvrstu lesu prenosila su se generacijama promatranjem i aktivnim sudjelovanjem u izradi. Dječaci su u dobi oko petnaest godina već pomagali kod pripreme potrebnog drva i kod izrade. Svaki ovčar morao je znati napravit lesu. Još uvijek se izrađuju drvene lese, ali sve češće dotrajale i propadajuće lese zamjenjuju nove željezne ili mrežaste lese, improvizirano postavljene drvene palete i sl. Slika „Lesa“ želi otrgnuti od zaborava drvene starinske lese, upoznati goste otoka što su i čemu su služile lese i na taj način pomoći u njihovom očuvanju.
Slike su izrađene od prirodnog materijala pronađenog u prirodi, morskih naplavina, kamena.
Cijena suvenira: cca 210, 00 kn

„Poruka u boci“
Lošinj je dao pomorce po svim morima i oceanima, plovili su još u 15. stoljeću po svijetu, a iz mjesta su poznati i traženi kapetani bili u 18. i 19. stoljeću. Imao je dva admirala, ljude s najvišim državnim odlikovanjima, one koji su oplovili svijet. Priče o lošinjskim kapetanima ujedno su i velike životne priče. Njihove obitlelji, supruge i djeca, vjerojano su ih čekali da se vrate s dalekih putovanja. „Poruka u boci“ simbolizira povezanost i ljubav kojom su supruge pomoraca podržavale svoje kapetane, jer – živjeti se ne mora, ploviti se mora.

„Čuvarkuća“
Povezanost ljudi i čuvarkuća potječe još iz davnih vremena, kada se čuvarkuća uzgajala na krovu zbog vjerovanja da štiti kuću i ukućane od groma, vještica i bolesti. Vrlo je zanimljivo poglavlje u toj povijesti upravo čuvarkuća. Iz 9. stolježa sačuvane su tzv. odredbe o seljačkim gospodarstvima („Capitulare de villis“) koje vjerojatno potječu od Karla Velikog ili njegova sina Ljudevita Pobožnog. U toj se odredbi, među ostalim, nabrajaju 72 biljke čiji se uzgoj i njega naređuju. Odredba završava nabrajanje rečenicom: „..i seljak treba čuvarkuću imati na svojoj kući!“. Prema shvaćanju tadašnjeg vremena štitila je kuću na čijem je krovu uspijevala od udara munje. Tisuću godina nakon te odredbe još se i danas ta svojevrsna biljka sa svojom lijepom lisnom rozetom nalazi tu i tamo na krovovima seljačkih kuća.

Prodajna mjesta: 
Atelje u Svetom Jakovu, Sveti Jakov 13
U Osoru na trgu, na štandu u ljetnim mjesecima 
Preko facebook stranice: @Davor3103 Happy homes Art
 

Podaci o autoru:
Davor Polutnik

 
vrh stranice