Klima

S više od 260 sunčanih dana godišnje, Lošinj spada među najsunčanija područja u Hrvatskoj, stoga nije čudo da je otok uvijek poput raskošnog, zelenog zimskog vrta s kontroliranom mikroklimom.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, Lošinj ima umjereno toplu klimu s najtoplijim mjesecom srpnjem sa srednjom temperaturom od 24,5ºC i najhladnijom veljačom sa 7,7ºC. Srednje dnevne temperature veće od 20ºC mogu se očekivati od početka lipnja do kraja rujna. Temperature mora, od sredine lipnja i do kraja rujna, veće su od 20ºC te je u tom razdoblju more ugodno za kupanje.
 
Hladni dani, u kojima temperatura padne i ispod 0ºC vrlo su rijetki. Nasuprot tome, topli dani, s najvišom dnevnom temperaturom većom od 25ºC, javljaju se od svibnja do listopada, a u srpnju i kolovozu gotovo su svi dani topli. Ponekad najviša dnevna temperatura ljeti prijeđe prag od 30ºC, a u srpnju i kolovozu često niti noćna temperatura ne padne ispod 20ºC (dani s toplim noćima). Srednja godišnja naoblaka manja je od 5 desetina, iako naoblake je više zimi. U proljeće se količina naoblake smanjuje, a ljeti postižu najniže vrijednosti. Tako je u srpnju i kolovozu svega tri desetine neba prekriveno oblacima.
 
Kao jedan od najsunčanijih područja u Hrvatskoj, Lošinj od studenog do veljače u prosjeku ima 4-5 sunčanih sati dnevno, a za vrijeme najsunčanijeg godišnjeg doba- ljeti, sunce u prosjeku sije duže od 10 sati dnevno. Vedri dana, u kojima je srednja dnevna naoblaka manja od 2 desetine, češći su od oblačnih dana, kada je više od 8 desetina neba prekriveno oblacima. Najviše vedrih dana ima ljeti, a u srpnju i kolovozu takvih je više od trećine dana u mjesecu. Najviše oblačnih dana ima od studenog do ožujka, ali ni u tim mjesecima u prosjeku nema više od 10 oblačnih dana u mjesecu.
 
Godišnje u Malom Lošinju padne oko 918 mm oborine. Najviše oborine padne zimi, što je obilježje maritimnog oborinskog režima. Od listopada do ožujka padne oko 59% ukupne godišnje količine oborina, a u tom razdoblju mjesečno ima oko 7 do 10 oborinskih dana. U toplom dijelu godine oborine je manje, rjeđi su i oborinski dani. Ljeti u prosjeku ima samo 3 do 5 oborinskih dana na mjesec.
 
U godišnjoj ruži vjetra prevladavaju slabi vjetrovi. Najčešći su vjetrovi iz sjeverno-sjeveroistočnog smjera, a sljedeći po učestalosti su vjetrovi iz južnog smjera. Ovakav vjetrovni režim karaktersitičan je za čitavu obalu, ukazujući na pojave bure i juga. Ljeti, sredinom dana, karakteristično je strujanje iz zapadnog kvadranta- poznati maestral, koji je u ukupnoj godišnjoj ruži vjetrova ipak slabije izražen.
 
Interval osjeta ugode, na koji utječu temperatura, vlaga i vjetar te Sunčevo zračenje, u Malom Lošinju se prema prosječnom osjetu, kreće od vrlo hladnog do ugodno toplog. Od sredine studenoga do sredine ožujka u prosjeku je hladno u popodnevnim satima, dok su jutra i večeri vrlo hladni. Rano proljeće i kasna jesen su svježi. U svibnju te od polovice rujna i u listopadu je ugodno svježe, a lipanj i prva polovica rujna su ugodni. Ljetna jutra i večeri su ugodni, a popodneva ugodno topla, tek krajem srpnja topla.
 
Razdioba osjeta ugode u popodnevnim satima ukazuje da je već u ožujku prevladavajući osjet svježega, a u travnju i svibnju ugodno svježeg ili ugodnog, stoga je to doba vrlo pogodno za aktivni odmor, uz šetnje i sport. Zbog prevladavajućeg osjeta ugodnog i toplog, ljeti je boravak na otvorenom moguć tijekom čitavog dana, a osjet vrućine koji se javlja isključivo u popodnevnim satima u srpnju i kolovozu, ublažit će osvježavajuće kupanje u moru.
Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske
Autor: M.Sc. Ksenija Zaninović


 

vrh stranice