Povijest
Narodna
čitaonica u Malom Lošinju osniva se 30. listopada 1887. godine. Zasluga je to
mjesnih uglednika, predvođenih Šimom Kvirinom Kozulićem koji je imenovan
predsjednikom Čitaonice.
Također, 1899.
godine nastojanjima umirovljenoga mornaričkog časnika Ivana Lovrića, u istom
prostoru osniva se Zabavno-čitalačko društvo “Zora”, koje postaje središte
donošenja svih odluka važnih za nacionalni i kulturni napredak, a osobito važnu
ulogu u tim zbivanjima imao je prof. Ambroz Haračić.
Godine
1904. u Malom Lošinju se osniva Pučka knjižnica. Za njezino otvaranje osobito
je zaslužan učitelj Josip Kraljić. Knjižnica je 1905. godine imala 618 knjiga,
a već do ljeta darovano joj je još 808 knjiga.
Čak
dvadeset godina prije Čitaonice u Malom Lošinju, osniva se Hrvatska čitaonica u
Velom Lošinju, točnije 1867. godine. Novčanu potporu od 50 forinti uputio je i
đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Nakon nekog vremena Hrvatska
čitaonica prekida s radom, da bi ponovno postala aktivna 1906. godine. I u
ostalim mjestima otoka Lošinja osnivaju se čitaonice: u Nerezinama, Ćunskom i
Unijama. Godine 1987. otvorena je knjižnična stanica u Velom Lošinju, 1989. u
Nerezinama, a 1995. na otoku Unijama.
Nakon
drugoga svjetskog rata, pedesetih godina, u zgradu na današnjoj adresi Trg
Republike Hrvatske 10, otvara se Knjižnica i čitaonica Mali Lošinj. U Knjižnici
je bio prvi TV prijamnik u mjestu, pa je bila vrlo posjećena. Međutim, 1975. godine Knjižnicu zahvaća požar
u kojem stradava dio fonda. Od 1981. do 1986. godine dobiva naziv Gradska
knjižnica i čitaonica Mali Lošinj. Kansnije se osnovao dječji odjel te su
započeli organizirani programi rada s djecom.
Od
1. listopada 2006. godine Gradska knjižnica i čitaonica djeluje kao samostalna
ustanova.
Črnjar, Ljiljana: Narodne i školske knjižnice Primorsko-goranske županije:
pregled županijske matične službe, Gradska knjižnica Rijeka, 2005.
