OLEANDAR (lat. Nerium oleander L.)
Zimzeleni brzorastući grm šiljastih kožnih listova koji rastu jedan nasuprot drugoga. Na kraju izboja su cvjetovi koji mogu biti jednostruki ili puni, te bijele, crvene, ružičaste, crvenoljubičaste, krem ili žute boje. Cvate od lipnja do rujna i potrebno mu je mnogo topline, vlage i sunca. U periodu vegetacije traži dosta vode, ukoliko je posađen u tegli treba svakodnevno zalijevanje.
Podnosi temperature do -9 stupnjeva Celzijusa, a sorta Nerium oleander „Little Red“ podnosi temperaturu i do -12. Može narasti i do 6 m visine ali se podrezivanjem skraćuje na željenu visinu. U stakleniku ili u kućnom uzgoju dobro raste u ilovastoj zemlji bogatoj kompostom s puno sunca i zraka. Za vrijeme rasta treba ga zalijevati umjereno i prihranjivati tekućim gnojivom jednom mjesečno. Zimi zalijevanje treba svesti na minimum. Najbolje se razmnožava reznicama u prvoj polovici kolovoza. Reznice pri bazi moraju biti malo odrvenjele i dužine 20 do 25 cm. Staviti ih u staklenku s vodom te držati na toplom i sjenovitom mjestu, a vodu redovito mijenjati. Za tri tjedna razvit će se korjenčići i tada mladicu možete posaditi u zemlju. Cvate od svibnja do rujna mirisnim cvjetovima. Dekorativan je, ali i otrovni grm. Svi dijelovi biljke su otrovni jer njen sok sadrži otrovne tvari – neerin i neriantin koji djeluju na srce te mogu izazvati infarkt. Porijeklom je iz sjevernog dijela Afrike.
NEŠPULA (lat. Eriobotrya japonica)
Zovu je još i japanska nešpula ili nešpola. Pripada porodici Ružičnjača. Zimzelena voćka podrijetlom iz jugoistočne Kine. Uvezena je u Japan gdje se udomaćila i tamo se uzgaja više od tisuću godina. Rasprostranjena je po cijelom Mediteranu, Indiji i Južnoj Americi. Spada u suptropsko voće, ali podnosi temperaturu i do -10 °C. Dobro podnosi sušu, ali ne i jak sjeverni vjetar. Stablo naraste od 6 do 9 metara. Ima duge, tamnozelene i ovalne naborane listove. Cvjetovi su bijeli, mirišljivi i zbijeni u grozdasti cvat. Imaju ugodan, sladak miris koji se može osjetiti s velike daljine. Plod je okrugao, žute do tamnosmeđe boje, mesnat i sočan s jednom do tri sluzave sjemenke. Okus je slatkokiseo bez mirisa. Plod je najslađi kada je mekan i potpuno žut. Cvate od listopada do prosinca. Raste u vrtovima kao uzgojeno drvo. Razmnožava se košticama ili reznicama.
SMOKVA (Ficus carica L.)
Pripada porodici dudova te ima pitomu i divlju podvrstu. Raste u mediteranskom podneblju kao samoniklo stablo na krševitim terenima između kamenja. Uspijeva na slabo hranjenom tlu, a pogoduje joj ljetna suša te blaga i kišna zima. Podnosi i hladnoću pa se uzgaja i na kontinentu u prisojnim područjima. Listovi su jednogodišnji, veliki, kožasti i hrapavi, zupčastih rubova, a odozdo dlakavi. Cvjetovi se razvijaju u zajedničkom mesnatom cvjetištu i tvore oblik kruške. Plod je sočan i sladak. Oplodnju vrše smokvine osice koje se nastanjuju u divljoj smokvi. Uzgojena smokva može narasti od 5 do 8 metara. Razmnožava se reznicama i sadnicama. Potječe iz Palestine i Sirije od kuda se preko Crnog mora prenijela u Grčku. Raste po cijelom svijetu.
LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE SMOKVE
Svježe i suhe smokve djeluju laksativno te su od davnina smatrane najprirodnijim sredstvom za probavne smetnje. Suha smokva djeluje ljekovito na cijeli gastrointestinalni trakt, posebno na rad želuca - kao digestiv, ublažava tegobe kod gastritisa, uravnotežuje bakterije u crijevnoj flori te upija višak želučane kiseline. Kompot od suhih smokava liječi povremene zatvore, a kuglice od smjese sušenih smokava mogu se uzimati ujutro i navečer za bolju probavu. Čaj od lista smokve dobar je za dijabetičare jer regulira razinu inzulina. Svježe i suhe smokve obiluju vlaknima koja snižavaju razinu kolesterola. Smokva ljekovito djeluje i na bronhije pojačavajući skupljanje sekreta, smiruje kašalj te ima antiseptičko djelovanje. U narodnoj medicini mliječnim sokom smokve liječe se bradavice i kožni lišajevi. Mliječni sok smokve stimulira probavu te odstranjuje parazite, a može potaknuti i izbacivanje bubrežnih kamenaca. Kontraindikacije - moguća je alergija na mliječni sok i na list smokve.
LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE NEŠPULE
Plod nešpule koristi se za liječenje napetih stanja, sekreta u plućima, nagona za povraćanjem te kožnih tegoba. U narodnoj medicini koristi se za liječenje akni, za relaksiranje nervnog sistema i protiv crijevnih parazita. Sirup nešpule se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi za ublažavanje kašlja.
SMOKVA
Zreli plod smokve jede se svjež, posebno je ukusan rashlađen. Zbog iznimne slatkoće smokve su idealne za spravljanje marmelada, džemova, kompota i kolača. Bogatstvo i velika količina ovih plodova čuva se kroz sušenje i izradu vjenčića kojima se dodaje lovorov list za aromu i zaštitu od nametnika. Od smokava se spravljaju ukusni likeri te lošinjski smokvenci ili smokvenjaci tako da se u suhe mljevene smokve doda sitno nasjeckani badem, domaća rakija, aromatični začini te se na kraju obloži smokvinim ili lovorovim listom.
• Smokvenjak:
Priprava: svježe zrele smokve raspoloviti i ostaviti sušiti na suncu. Prije no što su do kraja suhe, samljeti ih te rukama izmijesiti masu. Dodati nasjeckane bademe, nekoliko kapi domaće rakije (smokovače, rogačice ili neke druge), staviti u kalupe (drvene ili keramičke) i sušiti na suncu. Kad su dovoljno suhi, kolutiće obložiti lovorom.
• Kompot od smokava (za 4 obroka):
Sastojci: 500 g svježih smokava bjelica, 250 ml suhog bijelog vina, 100 g šećera, sok od ½ limuna, sok od 1 naranče
Priprava: ogulite smokve i narežite ih na pola po duljini. Ukuhajte tri minute vino, šećer, limunov i narančin sok. Ubacite smokve i kad provri kuhajte još dvije minute. Skloniti s vatre i pustiti da se ohladi. Poslužiti u zdjelicama uz dodatak tučenog slatkog vrhnja.
(recept Adriano Nikolić)
NEŠPULA
Od plodova nešpula spravljaju se marmelade, sokovi, sirupi, kompoti, likeri i želei. Često se koristi u pripremi voćnih salata, dok su mladi plodovi odlični za pite. Može se sušiti, konzervirati i stavljati u likere.
• Kompot od nešpula:
Sastojci: 1 kg zrelih nešpula, 1 kg šećera, 5 dcl vode, 1 dcl konjaka, 1 limunova korica, 1 štapić cimeta
Priprava: nešpule obrisati, izvaditi košticu. Kuhati u vodi 5 minuta, izvaditi i procijediti. U 5 dcl vode usuti šećer, cimet i limunovu koricu i kuhati. Kad se šećer pročistio, uliti konjak i maknuti s vatre. Nešpule složiti u staklenke i preliti vrućim sirupom. Drugi dan sok odliti, prokuhati i ponovno preliti njime nešpule. Treći dan sok i nešpule zajedno prokuhati. Nakon toga nešpule složiti u staklenke, doliti sok i zatvoriti poklopcem.
(recept Adriano Nikolić)
• Liker od nešpula
Sastojci: 1 kg svježih nešpula, 1 kg šećera, 1 l rakije lozovače
Svježe oprane nešpule odvojite od koštica i stavite u veliku staklenu bocu. Dodajte šećer i rakiju te sve promiješajte, dobro zatvorite i ostavite na tamnom mjestu. Povremeno promiješajte. Nakon 40 dana procijedite kroz cjedilo i čisti liker zatvorite u novoj boci.
