Kulturu uzgoja masline preuzeli su Iliri. Njihove pokrajine Histrija i Liburnija bile su poznate po maslinovom ulju specifičnog okusa i mirisa. Antički autori spominju liburnijsko ulje, cijenjeno zbog svoje izuzetne kvalitete.
Maslinovo ulje koristilo se u razne svrhe: za pripremu jela, osvjetljenje, mazanje tijela atleta, liječenje, masažu i u kozmetičke svrhe. Maslina je imala i simboličku vrijednost; bila je dar božice Atene, stoga je predstavljala mudrost, ujedno i sveti mir. Vijenac maslinovih grančica simbolizirao je, na natjecanjima, snagu i pobjedu.
Plodovi masline bili su neizbježni na grčkim stolovima. Masline su posluživane smežurane, uz stapku divljeg koromača ili kao namaz za kruh (prethodno samljevene bez koštica). Hipokrat je, potvrđujući njihovu hranjivost, isticao da je čovjeku dovoljno pojesti osam maslina da preživi dan.
Adrijano Nikolić, autor knjige Apoksiomenova gastronomska priča; Lidija Kosmos, prof. povijesti i sociologije
