Predavao je u Pomorskoj školi u Malom Lošinju gdje je 18 godina provodio meteorološka mjerenja i opažanja. Temeljem Haračićevih istraživanja, bečka je vlada 1892. Mali Lošinj proglasila KLIMATSKIM LJEČILIŠTEM, nakon čega i turizam doživljava svoj procvat na čitavom otoku.
Osnivač je Meteorološke postaje u Malom Lošinju 1879. godine, na kojoj je dugo vremena obavljao motrenja.
Ambroz Haračić čitav je svoj život posvetio proučavanju klime i vegetacije svog rodnog otoka te sadnji borovih šuma.
Osnovao
je Društvo za pošumljavanje i poljepšavanje Malog Lošinja te bio njegov
tajnik, „spiritus movens“ i najaktivniji član. Jedan od ciljeva Društva
bio je pošumiti puste i ogoljele predjele oko Malog Lošinja. Pod
vodstvom profesora Ambroza Haračića, Čikat i drugi okolni predjeli
pošumljeni su u svega nekoliko godina brojnim sadnicama alepskog i crnog
bora.
Njegova bogata zbirka biljaka čuva se u Botaničkom zavodu
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a srednja
škola u Malom Lošinju danas nosi njegovo ime.
Haračićeva zapažanja i mjerenja otkrila su da je otok Lošinj idealno morsko klimatsko lječilište i zdravstveno zimovalište jer:
• ima daleko blažu klimu od svih ostalih mjesta koja leže na istoj geografskoj širini
• prosječna je temperatura u siječnju za 9°C viša od prosječne siječanjske temperature u Beču
• čist lošinjski zrak sadrži visoku i ujednačenu koncentraciju vlage
• na otoku nema snažnih udara vjetrova te naglih i grubih klimatskih promjena.
Morski
aerosoli uz balzamička isparavanja borova i prirodne vazdazelene
vegetacije važan su čimbenik ljekovitosti klime Čikata i otoka Lošinja.
Spomenik Ambrozu Haračiću nalazi se u park šumi Čikat u Malom Lošinju.
