Palača Fritzi - Lošinjski muzej

Na mjestu današnje palače Fritzi u prvoj polovini 19. stoljeća sagrađena je zgrada prve gradske uprave – Municipio. Pred kraj 19. stoljeća zgrada je temeljito pregrađena i preuređena u historicističku palaču s prepoznatljivim nizom četverolisnih prozora na glavnom pročelju. Lošinjski obrtnici na prvom katu uređuju reprezentativnu Veliku dvoranu s galerijom, na čijoj su ogradi izrezbareni simboli pojedinih obrta. Početkom 20. stoljeća u palači posluje Pension Fritzi, po kojem dobiva ime. Nakon Drugog svjetskog rata u njoj djeluje Narodno sveučilište (kasnije nazvano Pučko otvoreno učilište Mali Lošinj), da bi 2007. godine postala sjedištem novoosnovanog Lošinjskog muzeja.

O stalnim postavima / Umjetničke zbirke Maloga Lošinja
U palači Fritzi izložene su dvije najznačajnije zbirke iz Umjetničkih zbirki Maloga Lošinja - Zbirka starih majstora Piperata u Velikoj dvorani na prvom katu i Zbirka hrvatskih majstora Andra Vida Mihičića u dvorani na trećem katu. Obje zbirke nose snažan autorski pečat svojih stvaratelja, no okolnosti pod kojima su nastale vrlo su različite.


O Zbirci Piperata

Zbirka starih majstora Piperata obuhvaća 27 slika uglavnom talijanskih umjetnika, nastalih u rasponu od kraja 16. (radionica Bassano) do početka 20. stoljeća (Filippo de Pisis), od čega najveći dio potječe iz vremena baroka, tj. 17. i 18. stoljeća (Girolamo Forabosco, Giovanni Francesco Barbieri – Il Guercino, Antonio Carneo, Alessandro Magnasco, Francesco Solimena, Francesco Fontebasso). Uz slike, u zbirci se pojavljuju i 3 škrinje i 1 komoda iz vremena renesanse i baroka. Zbirku je sakupio Giuseppe Piperata (Mali Lošinj, 1883.- Sondrio, Valtellina, 1976.), predani liječnik i strastveni ljubitelj umjetnosti.
Iako je umjetnine počeo sakupljati još kao student medicine u Napulju i Beču, Piperata je najveći dio zbirke nabavio za vrijeme liječničke službe u Tarvisiju 30-ih godina 20. st., znalački obilazeći antikvarijate, podrume i tavane po Furlaniji i Venetu. Politička situacija nakon Drugog svjetaskog rata odvaja Giuseppea Piperatu od njegove zbirke – on nastavlja s radom u Italiji, a zbirka ostaje u Malom Lošinju. Nakon desetljeća pregovaranja, tadašnja vlast 1971. otkupljuje zbirku. S godinama sve su slike restaurirane da bi, nakon 45 godina duge «odiseje», od prosinca 1998. bile trajno izložene u Velikoj dvorani palače Fritzi.


O Zbirci Mihičić
Zbirka hrvatskih majstora Andra Vida Mihičića obuhvaća sveukupno oko 360 umjetnina. U stalnom postavu izložen je tek mali, no zato najreprezentativniji dio zbirke (50-ak slika, crteža i skulptura), koju je za života sakupio i 1988. svom rodnom kraju poklonio Andro Vid Mihičić (Beli, 1896.-Mali Lošinj/Beli,1992.), povjesničar umjetnosti i dugogodišnji predavač na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, likovni kritičar i pjesnik.
Zbirka je najvećim dijelom sačinjena od poklona samih umjetnika - njegovih prijatelja i kolega. Intimna je to zbirka, reklo bi se - zbirka «s posvetom».

Formati umjetnina su mali, naslovi skromni, no zato su imena autora vrlo reprezentativna: Emanuel Vidović, Antun Motika, Stojan Aralica, Vjekoslav Parać, Vladimir Filakovac, Ivan Meštrović, Frane Kršinić, Antun Augustinčić, Vanja Radauš, Dujam Penić, Ivo Kerdić i dr. Posebnu vrijednost zbirci daju skulpture, inače rijetko zastupljene u ostalim hrvatskim zbirkama sličnog karaktera. Zbirka je od 1993. do 2005. bila izložena u prizemlju palače Fritzi (autor prvog stalnog postava – Đuro Vanđura, autor drugog stalnog postava – Miroslav Gašparović), da bi se nakon rekonstrukcije zgrade 2006. preselila u novouređenu dvoranu na trećem katu.


Fotografska zbirka Dantea Lussina
Na galeriji („balkonu“) Velike dvorane izložen je dio Fotografske zbirke Dantea Lussina – fotografske kamere i oprema s kraja 19. i prvih desetljeća 20. stoljeća, te uvećani printevi digitaliziranih negativa na staklu koji prikazuju lošinjske motive većinom iz međuratnog razdoblja.
Zbirku je Lošinjski muzej 2010. otkupio od Maria Pfeifera iz Monze (Italija), nasljednika obitelji fotografa koja je Malom Lošinju djelovala preko 50 godina (1897. – 1949.). Fotografski studio je otvorio Benedikt Lergetporer iz Bleda, koji je u Kranjskoj (Slovenija) već bio poznat kao pionir alpinističke fotografije. Nakon njegove smrti 1910. naslijedili su ga kćer Romana i zet Dante Lussin, koji je pješice, pasarom ili motociklom prošao cijelo cresko-lošinjsko otočje kako bi snimio što ljepše i zanimljivije motive za svoje razglednice. Njega su nakon smrti 1937. naslijedili kćer mu Alice i zet Ervino Pfeifer, koji su nastavili s radom sve do 1949., kada se čitava obitelj preselila u Italiju.
Nakon više od 60 godina „sakupljanja prašine“, ova jedinstvena obiteljska fotografska zbirka vratila se na otok kao dragocjeno svjedočanstvo o Lošinju i Lošinjanima iz prvih desetljeća 20. stoljeća.


O galeriji Fritzi
U palači Fritzi izložbe su se održavale još u vrijeme dok je bila sjedištem Narodnog sveučilišta, tj. Pučkog otvorenog učilišta Mali Lošinj. Do 1998. izlagalo se uglavnom u Velikoj dvorani (Josip Botteri Dini, Josip Baće i dr.), a poslije na galeriji Velike dvorane (Jože Ciuha, IIIvo Šebalj, Marija Ujević Galetović i dr.) i po zidovima hodnika i stubišta. Rekonstrukcijom trećeg kata i potkrovlja palače tijekom 2005. i 2006. godine otvorila se mogućnost da Mali Lošinj konačno dobije pravu gradsku galeriju. Tako je u kolovozu 2006. u prizemlju zgrade, izložbom slika i grafika Dubravke Babić, svečano otvorena Galerija Fritzi. Od tada se u njoj održao niz izložbi, od onih likovnih (Povratak I i Povratak II, Anton Horvatović, Massimo Tosello, Zdravko Kopas, Luka Duplančić, Mauro Stipanov i dr.), preko muzejskih izložbi (Lošinjska regatna pasara i jedrilica L5, Emanuel Vidović u Ostavštini Andra Vida Mihičića, Hrvatska grafika XX. stoljeća iz Zbirke Solis ), do gostujućih izložbi (Hidroarheološka rekognosciranja i istraživanja vrsarsko-porečkog akvatorija, Grčko-helenistička keramika u Arheološkom muzeju u Splitu) te različitih događanja (predavanja, prezentacije, domjenci i sl.). Izložbeni program Galerije odvija se tijekom čitave godine. Galerija Fritzi je 2008. godine uvrštena na popis renomiranih galerija Republike Hrvatske.

 

RADNO VRIJEME:
-7.1. – 25.2.: otvaranje „na poziv“

- 26. 2. - 25.3.: utorak-petak od 10 do 13 i od 17 do 19 sati, subota od 10 do 13 sati, nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno

- 26.3. – 14.6.: utorak-petak od 10 do 13 i od 18 do 20 sati, subota od 10 do 13 sati, nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom (osim na Uskrsni ponedjeljak i Praznik rada) zatvoreno

- 15.6. - 15.9.: utorak-nedjelja od 10 do 13 i od 19 do 22 sata, ponedjeljkom zatvoreno

- 16.9. – 1.11.: utorak-petak od 10 do 13 i od 18 do 20 sati, subota od 10 do 13 sati, nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno (osim na blagdan Svih svetih)

- 2.11. – 7.1.: utorak-petak od 10 do 13 i od 17 do 19 sati, subota od 10 do 13 sati, nedjeljom, ponedjeljkom i blagdanom zatvoreno (osim na Sv. Stjepana)

vrh stranice