ŠPAROGA (lat. Asparagus officinalis L.)
Još se naziva beluš ili vilina metla. Višegodišnja je biljka iz porodice ljiljana koja ima drvenastu i bodljikavu stabljiku. Raste samoniklo i kultivira se. Kultivirana može narasti do jednog metra. Samoniklo raste uz obalu, među kamenjem i makijom, uz puteve i na livadama. Beru se mladi zeleni izdanci koji su gorkastog okusa. Bere se od travnja do lipnja.
LOŠINJSKI LUK (lat. Allium ampeloprasum var. lussinese)
Ovaj varijetet luka opisao je i imenovao lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić koji ga je pronašao na otočiću Karbarus, kilometar udaljenom od zapadne obale Lošinja. Lošinjski luk razlikuje se od srodnih svojti po dva mala šiljka na drškama prašnika vanjskog kruga. Cvjetovi su bijeli ili ljubičasti, a stoje na dugim cvjetnim stapkama. Složeni su u kuglasti rahli cvat promjera 5 do 10 cm. Ima debelu i okruglu stabljiku koja u donjem dijelu nosi uske listove.
BORAŽINA (borago officinalis)
Borago officinalis, (porodica Oštrolista) naziva se još i borač. Jednogodišnja je zeljasta biljka visine 15 do 70 cm. Stabljika je uspravna, razgranjena i šuplja tamnozelene boje, no budući da je cijela prekrivena sitnim bjelim dlačicama, čini se kao da je srebrnkasta. Stabljika je mesnata i sočna a listovi suženi u peteljku. Cvjetovi su zvjezdasti, s pet šiljastih latica i crnim vrhovima prašnika, skupljeni u obješene rahle cvatove. Kruna cvjetova nebeski je plava, ljubičasta ili bijela. Latice su ušiljene, pri dnu srasle u kratku cijev. Biljka je zbog svog nektara omiljena ispaša pčelama. Cvate od travnja do kolovoza. Samonikla je u Sredozemlju i južnoj Europi, a uzgaja se u cijelom svijetu. Samoniklo raste i najbolje uspijeva na neuređenim divljim područjima s rahlom zemljom. Uzgaja se jednostavno tako da je nakon prvog sijanja teško zadržati pod kontrolom u vrtu pa je mnogi smatraju korovom. Ne traži često zalijevanje, a može se uzgojiti iz sjemena odmah nakon što prođe vrijeme smrzavanja tla. Uzgojena u lončanici u zatvorenim prostorima traži puno topline i sunca.
LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE ŠPAROGE
Iako ima nisku energetsku vrijednost, zbog bogatstva mineralnih tvari i vitamina, šparoga ima veliku nutritivnu vrijednost. Obiluje flavonidima koji reduciraju kolesterol, snižavaju krvni tlak i jačaju oslabljene kapilare.Poželjne su u prehrani dijabetičara jer, osim svog povoljnog sastava, povećavaju osjetljivost stanica na inzulin, hormon proizveden od gušterače koji omogućuje ulazak glukoze u tjelesne stanice te na taj način vode k boljoj kontroli glukoze. U šparogama se nalazi i jak antioksidans glutatin koji štiti organizam od slobodnih radikala koji uzrokuju rak. Također su bogate inulinom, prebiotikom koji potiče razvoj probiotičkih bakterija i neutralizira patogene bakterije koje se nalaze u crijevima. Konzumacija šparoga poželjna je kod slabokrvnosti te u fazama oporavka od bolesti. Imaju izrazito jako diuretsko djelovanje pa se tradicionalno koriste kod smetnji mokraćnog sustava - za čišćenje bubrega, mjehura, mokraćnih kanala te čišćenje crijeva i jetre. Šparoge djeluju stimulirajuće kod dugotrajnog i napornog umnog rada, ali se ne preporuča njihova konzumacija kod osoba koje su inače napete i nervozne.
LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE LUKA
Mlada biljka bogata je vitaminom C te bioaktivnim sastojcima, mineralima i vitaminima.
LJEKOVITO I BLAGOTVORNO DJELOVANJE BORAŽINE
Boražina je biljka koja se zbog svog aromatičnog mirisa ne koristi samo u kuhinji, već i u ljekovite svrhe. Brojna znanstvena istraživanja pokazala su da je ulje boražine djelotvorno kod raznih upala kao što su npr. upale bubrega i mokraćnog mjehura. Ukoliko se nanosi na kožu, ulje boražine smanjuje ekcem, psorijazu i neurodermitis. Obzirom da je neiritativno, ovo ulje se koristi za liječenje rana i ožiljaka te sprječavanje strija. Dugoročno liječenje uljem boražine znatno umanjuje simptome reumatoidnog artritisa. Žene ulje boražine koriste za smanjivanje smetnji PMS-a, nereguliranog menstrualnog ciklusa, klimakterijskih tegoba te kod bolnih grudi. Tonici od sušenih listova boražine imaju umirujući i osvježavajući hladni efekt te se mogu koristiti protiv vrućica, a kao čajevi protiv visokog krvnog tlaka i za smirenje. Podiže duh, tjera melankoliju i daje hrabrost.
KONTRAINDIKACIJE: Nije ga dobro koristiti prečesto ili u prejakim koncentratima, jer sadrži spojeve koji djeluju štetno na jetru.
Dr.sc. Nina Bašić-Marković, dr.med.
Spec.obiteljske medicine, aromaterapeut
ETERIČNO ULJE BORAŽINE ZA ZDRAVLJE I LJEPOTU
Boražina u prirodnoj kozmetici zauzima posebno mjesto. Hladno prešano, nerafinirano biljno ulje dobiveno iz boražine koristi se za njegu suhe, zrele i izborane kože. Nažalost, ovo ulje se ne koristi često poput ulja marelice, bademovog ili maslinovog. Vjerojatno zbog toga što je vrlo nestabilno, lako kvarljivo. Upravo iz tog razloga, najbolje ga je koristiti u kozmetici iz kućne radinosti koju ćete upotrijebiti neposredno nakon izrade. Ulje je bogato esencijalnim masnim kiselinama, najviše gama linolenskom koja je zaslužna za ljekovita, njegujuća i protuupalna svojstva ovog ulja. Dakle, ulje boražine je pravi dragulj među biljnim uljima aromaterapijske kvalitete.Na vrlo jednostavan način, uz pomoć ulja boražine možete napraviti nekoliko visokovrijednih potpuno prirodnih pripravaka za Vašu kožu.
• Anti age tretmani u kućnom wellnessu:
1. Korak – čišćenje lica Prirodno mlijeko za čišćenje: 1 jušnu žlicu sojinog vrhnja pomješajte s 1 čajnom žličicom ulja boražine. Dobro izmješajte sastojke i koristite umjesto mlijeka za čišćenje lica. Ovu mješavinu koristite jednokratno, svaki put svježe pripremljenu. Nakon čišćenja prirodnim mlijekom osvježite kožu prirodnim tonikom. Umjesto tonika koristite mlaki, lagani čaj od kamilice ili lavande.
2. Korak - prevencija i smanjenje bora Serum protiv bora: U 10 ml ulja boražine (cca 1 jušna žlica) dodajte 1 kap esencijalnog ulja smilja. Mješavinu spremite u bočicu od tamnog stakla i koristite na način da svakodnevno utapkate prstima nekoliko kapi ulja u područje oko očiju te u bore na licu.
3. Korak - njega vrata i dekoltea Pakung za vrat i dekolte: Pomiješajte 1 žlicu ulja boražine i 1 žlicu maslinovog ulja te bogato namažite vrat i dekolte. Preko sloja ulja zalijepite tanku prozirnu foliju koja se inače korsiti u domaćinstvu. Lezite na leđa, lagano zabacite glavu unatrag i uživajte 30 ak minuta. Nakon toga skinite foliju i blazinicom pokupite višak masnoće s vrata i dekoltea.
• Savjet plus:
a) svaki dan popijte 1 žlicu ulja boražine za lijepu i zdravu kožu!
b) Prilikom izrade i primjene prirodnih pripravaka potrudite se stvoriti wellness atmosferu u svojem domu: pustite glazbu, zapalite aromalampicu i pokoju lučicu. Ako kozmetiku primjenjujemo svjesno i bez stresa, ona će imati bolji učinak na našu kožu! Budite uporni – već nakon nekoliko tjedna, vidjet ćete promjene na licu: bore su se smanjile, smekšale a ten je postao osvježen! Zanimljivo je da su gore navedeni sastojci jestivi! Ulje boražine održava normalnu funkciju kože. Smatra se da ima sposobnost usporavanja procesa stvaranja bora i učvršćivanja pa je boražina čest sastojak prirodnih krema. Obnavlja, njeguje, umiruje i vlaži suhu i osjetljivu kožu a pročišćava i tonizira mješovitu i umornu kožu.
(Anamarija Pažin Morović, aromaterapeutkinja)
ŠPAROGA
Šparoge se pripremaju najčešće pirjane, kuhane i zapečene, mogu se prokuhane zamrznuti te konzervirati u salamuri. Najbolje su za pripravku juha, variva i salata. Kuhaju se tako da se izdanci zavežu u snopić i stave u duboki lonac s vrhovima prema gore. Vodu naliti do polovice njihove visine. Kuhati poklopljene, a najviše čuvaju hranjive sastojke kuhanjem na pari. Drvenasti dio stabljike može se iskoristiti za kuhanje variva ili za poboljšanje okusa u juhama.
• Gusta juha od šparoga
Vrhove šparoga kuhati u zasoljenoj vodi 7 do 10 min. Na plitkoj tavi pripremiti zapršku od bijelog brašna i maslinovog ulja. Kad požuti razrijediti s malo vode u kojoj se kuhala šparoga. Uliti u lonac s preostalom vodom i šparogom. Dodati kiselo vrhnje i po želji malo kuhane riže, posoliti i popapriti.
• Uskršnja lošinjska plata s jajima i šparogama
Vrhove skuhanih šparoga izrezati na komade te popržiti na laganoj vatri s maslinovim uljem. Skuhati zelene rezance i popržiti ih na tavi s malo maslinova ulja. Tijesto posložiti u gnijezdo, na njega staviti popržene šparoge i polutke tvrdo kuhanih jaja. Posoliti, popapriti i poprskati maslinovim uljem.
• Divlja šparoga s rezancima i divljim lukom
Mekane vrhove šparoga kuhati u slanoj vodi 10 do 15 min. Skuhati široke rezance (tagliatelle) i pomiješati ih s isjeckanim divljim lukom. Tjestenini dodati šparoge i sve zajedno staviti u vatrostalan pladanj, pouljiti, posoliti i popapriti. Peći na laganoj vatri 5 min. Preliti s malo kiselog vrhnja i poslužiti toplo.
LOŠINJSKI LUK
Divlji luk bio je u prošlosti glavna namirnica, u vrijeme II. svjetskog rata čak 80% stanovništva cresko-lošinjskog otočja koristilo ga je u prehrani. Lošinjani divlji luk najčešće spremaju s otočnom janjetinom, u maneštri ili sirov na salatu. Može se kiseliti te spremiti kao začin za varivo.
• Kajgana od šparoga i divljeg lošinjskog luka
Iskidati mekani dio šparoga na sitne komade, oprati i popržiti na maslinovom ulju sa sitno isjeckanim divljim lukom, dok luk ne postane staklast i žućkast. Dodati malo mlake vode tako da šparoga omekša. Popapriti i posoliti te dodati razmućena jaja, sve izmiješati.
• Ukiseljene lošinjske lukovice
Lukovice ili mladi divlji luk očistiti i oljuštiti od vanjskih osušenih listova. Stabljike luka prepoloviti, prokuhati u zasoljenoj vodi u kojoj odleže preko noći. Izvaditi i kuhati u vrelom vinskom octu 5 do 8 minuta dok ne postanu staklastog izgleda. Čuvaju se u smjesi istih dijelova vinskog octa i bijelog vina uz dodatak papra u zrnu i listova lovora.
BORAŽINA
U kulinarstvu se koriste svježi listovi i cvjetovi. Iako je listove boražine najbolje čuvati u octu, mogu se koristiti i sušeni. Na taj način zadržavaju malo arome, a kako bi se bolje sačuvali potrebno ih je odmah nakon ubiranja sušiti u prozračnoj prostoriji bez vlage. U trgovinama se može kupiti mljevena i sušena. Zbog osvježavajućeg i kiselkastog okusa nalik krastavcu, boražina je idealan dodatak salatama od sirovog povrća, jelima od skute, sirnim namazima i jogurtima te krem juhama. Sitno nasjeckana može poslužiti kao umak za tjesteninu, a blanširani listovi koriste se kao zamjena za špinat.
Ušećereni ili kandirani cvjetovi boražine služe za dekoraciju salata ili slatkih jela od voća. Može ih se i zalediti u kockicama te servirati uz ljetne napitke, koktele i sokove. Stabljike se pak dodaju u punč, vinske kupove ili pića s džinom.
